Fa'afeiloa'i i la matou upega tafa'ilagi!

falemataaga o faatoaga Saina

O le valaau ia Aukuso 2017, e tagata auai i le faaiuga o le "Fuafuaga, Fuafuaga ma le Faʻatinoga o Galuega Faʻatino", mo le faʻalauiloaina o tekonolosi faʻatoʻaga greenhouse i Ghana o se laasaga i le itu saʻo.

Na maua lea mea ina ua uma ona fa'aalia e le au auai le tekonolosi fa'ato'aga greenhouse i le asiasiga i le Unique Veg olaola.Farms Limited i Adjei-Kojo e latalata i Ashaiman i le Greater Accra Region, lea sa faʻatoʻaina ai tamato ma isi fualaau faisua.

O loʻo i ai isi faʻatoʻaga lauusiusi olaola i Dawenya, faʻapea foʻi i le Greater Accra.

E tusa ai ma le au auai, o le tekinolosi o le a fesoasoani e aveese ai le mativa ma foia ai luitau o le le saogalemu o meaai e le gata i Ghana ae o isi vaega o Aferika.

O le greenhouse o se fausaga e totō ai fuamoa e pei o tamato, pi lanumeamata ma pepa suamalie i lalo o le pulea lelei o le siosiomaga.

O lenei metotia e faʻaaogaina e puipuia ai laʻau mai tulaga leaga o le tau - vevela vevela, matagi, timuga, faʻavevesi tele, faʻamaʻi ma faʻamaʻi.

I tekonolosi fa'atekonolosi, e fa'aleleia tulaga o le si'osi'omaga e fa'aaoga ai le greenhouse ina ia mafai ai e se tasi ona toto so'o se la'au i so'o se nofoaga i so'o se taimi e itiiti le faigaluega.

O Mr Joseph T. Bayel, o se sui auai, ma se faifaatoaga mai le Itumalo o Sawla-Tuna-Kalba o le Itu i Matu, na fai mai (i se faatalanoaga ma le tusitala) o le mafutaga faaleaoaoga na faamalamalamaina ai i latou i tekinolosi tau faatoaga faaonaponei.

“Sa aoaoina i matou i lauga, ae ou te le’i iloaina lava o loo i Ghana lenei ituaiga o faatoaga.Na ou manatu o se mea i le lalolagi o tagata papaʻe.O le mea moni, afai e mafai ona e faia lenei ituaiga o faatoaga, e te mamao ese mai le mativa”.

O le mafutaga faaleaoaoga faaletausaga na faatulagaina e le Institute of Applied Sciences and Technology, Iunivesite o Ghana, o se vaega o le Ghana Economic Well-Being Project, na auai ai le au faifaatoaga, fai faiga faavae ma fuafuaga, aʻoga, tagata gaosi oloa i le lotoifale, tagata fai pisinisi ma tagata fai pisinisi.

O suiga fa'ato'aga ua mae'a fa'agasolo i le tele o atunu'u o Aferika ma o fa'ato'aga lau'ele'ele e mafai ai e faifa'ato'aga ona fa'aitiitia mea tau fa'ato'aga, tagata faigaluega ma fa'ato'aga.E le gata i lea, e faʻaleleia ai faʻamaʻi faʻamaʻi ma faʻamaʻi.

O le tekonolosi e maua ai le maualuga o fua ma e maualuga lona aafiaga i avanoa faigaluega gafataulimaina.

O le Malo o Ghana e ala i le National Entrepreneurship and Innovation Plan (NEIP) o loʻo faʻamoemoe e fausia 10,000 galuega e ala i le faʻavaeina o le 1,000 greenhouse projects mo le fa tausaga.

E tusa ai ma le saunoaga a Mr Franklin Owusu-Karikari, le Faatonu o le Business Support, NEIP, o le poloketi o se vaega o le taumafaiga ina ia maua ni galuega mo tupulaga talavou ma le faateleina o le gaosiga o taumafa.

O loʻo faʻamoemoe le NEIP e fausia ni galuega tuusaʻo 10,000, 10 galuega gafataulimaina i le dome, faʻapea foʻi ma le 4,000 galuega faʻalagolago e ala i le gaosiga o mea mataʻutia ma le faʻapipiʻiina o fale vevela.

O le a tele fo'i le aogā o le poloketi e fa'afeiloa'i ai tomai ma tekonolosi fou i le gaosiga o fuala'au 'aina ma fuala'au 'aina fa'apea le fa'aleleia atili o tulaga fa'ato'aga ma le maketiina o fualaau 'aina ma fuala'au 'aina.

E lua tausaga o a'oa'oina ai i latou e fa'amanuiaina le poloketi fa'ato'aga greenhouse a le NEIP i lana pulega a'o le'i tu'uina atu ia i latou.

E tusa ai ma le NEIP, e oʻo mai i le taimi nei 75 greenhouse domes na fausia i Dawhyenya.

O le NEIP ose faiga fa'avae fa'avae a le Malo ma le fa'amoemoe autu o le tu'uina atu o se lagolago fa'alotoifale fa'atasi mo pisinisi amata ma pisinisi laiti.

I lenei vaitau o suiga o le tau faʻatasi ai ma le faʻateleina o le manaʻoga mo fanua mo le atinaʻeina o esetete i le tau o faʻatoʻaga, o faʻatoʻaga greenhouse o le auala i luma e faʻaleleia ai faʻatoaga i Aferika.

O le gaosiga o fualaau faisua o le a maua le malosi e faʻafetaui ai le manaʻoga o maketi i totonu ma fafo, pe a fai e matua gauai atu Malo o Aferika i le faʻalauiloaina o tekinolosi faʻatoʻaga greenhouse.

Ina ia mautinoa le manuia o le faʻatinoga o tekinolosi, o loʻo i ai le manaʻoga mo le faʻatupeina tele ma le faʻaleleia o le gafatia o faʻalapotopotoga suʻesuʻe ma faifaatoaga.

Polofesa Eric Y. Danquah, Faʻatonu Faʻatonu, West Africa Center for Crop Improvement (WACCI), Iunivesite o Ghana, o loʻo tautala i le tatalaina o se mafutaga faaleaoaoga e lua aso i luga o le manaʻoga-taʻitaʻia o ituaiga eseese o laʻau, lea na faʻatulagaina e le Centre, fai mai maualuga- sa manaʻomia suʻesuʻega lelei e faʻaleleia ai meaʻai ma meaʻai i totonu o le itumalo o Aferika i Sisifo.

Na ia faaopoopo mai o loʻo i ai le manaʻoga e toe faʻaleleia le gafatia o suʻesuʻega faʻatoʻaga i totonu o le itumalo e atiaʻe ai a tatou faʻalapotopotoga i totonu o Nofoaga Tutotonu mo le faʻafouina o faʻatoʻaga mo suʻesuʻega lelei - atinaʻeina o mea e suia ai taʻaloga mo le suiga o faʻatoʻaga i Sisifo ma Aferika Tutotonu.

O le fa'ato'aga o le Greenhouse ose tekonolosi malosi e mafai ona fa'aoga e malo e fa'atosina ai le to'atele o tupulaga e leai ni galuega i fa'ato'aga, ma mafai ai ona latou saofagā a latou quota i le atina'eina o le tamaoaiga o le konetineta.

O le tamaoaiga o atunuu e pei o Netherlands ma Pasila o loʻo lelei tele, ona o le faʻaleleia o tekonolosi faʻatoʻaga.

E tusa ai ma le lipoti lata mai mai le Faalapotopotoga o Meaʻai ma Faatoaga a Malo Aufaatasi, 233 miliona tagata i lalo o Sahara Aferika na le lava le fafagaina i le 2014-16.

O lenei tulaga fia'ai e mafai ona toe fa'afo'i pe a fai e fa'aputu tele tupe a le malo o Aferika i fa'ato'aga ma su'esu'ega fa'ato'aga ma le fa'aleleia o gafatia.

E le mafai e Aferika ona tuua i tua i lenei vaitau o le alualu i luma o tekinolosi i mea taufaatoaga, ma o le auala e alu ai o le faatoaga greenhouse.


Taimi meli: Feb-28-2023